Siromaštvo, socijalna isključenost i posljedice slabosti i neuvezanosti sistema društvene zaštite su tri najveća problema koja treba sveobuhvatno riješiti kako bi se ostvarila prava djece u Bosni i Hercegovini...

...ocijenio je u svojoj izjavi za javnost regionalni direktor UNICEF-a za srednji i istočnu Evropu i centralnu Aziju Steven Allen.

Allen navodi da oko 170.000 djece u BiH živi u siromaštvu. Većina njih pripada ugroženim kategorijama društva, poput djece u romskim zajednicama ili djece koja su još uvijek interno raseljena.

Porodica s troje ili više djece su posbno ranjive - njih dvije trećine živi u siromaštvu i njihovo siromaštvo je teže.

"Iako zakoni koji pokrivaju širok raspon mjera društvene zaštite i dječijih prava postoje, mnogi od njih nisu provedeni, bilo zbog nedostatka sredstava, neadekvatnih procedura, standarda ili referalnih praksi, kao i ograničene koordinacije. Više od 50 posto populacije suočava sa nekim oblikom društvene isključenosti, diskriminacije ili stigme. Uzroci toga leže u nedostupnosti službi zaštite, ograničenom učešću civilnog društva, diskriminatornim stavovima unutar zajednica i institucionaliziranoj fragmentaciji", upozorio je.

Allen je istakao da neusklađenost zakona i nedostatak strategija često ostavlja pružatelje usluga na lokalnom nivou sa nedovoljnim autoritetom ili sredstvima da provedu socijalnu unkluziju ili mjere društvene zaštite djece. Takođe, nedostatak podataka o djeci, posebno povezan sa djecom bez roditeljskog staranja, djeci sa smetnjama u razvoju, te nasilju u porodici, dalje usporava razvojne procese.

"Naš zajednički nedovršeni plan i moralni imperativ je osigurati jednakost u pristupu i kvalitetu svih društvenih usluga za svako dijete. UNICEF će nastaviti pružati podršku partnerima u BiH u tom smislu, za dobrobit djece u ovoj zemlji. Takođe, moramo se pobrinuti i da se glas djece uvijek čuje i uzme u obzir kod odlučivanjima koji se tiču njihovih prava i njihovih života. Svi mi zajedno trebamo zagovarati dječije slobodno, aktivno i smisleno učešće u odlukama koje ih se tiču. Donosioci odluka u ovoj, kao i u u svakoj drugoj zemlji na svijetu, uvijek trebaju biti svjesni da sve njihove odluke utječu na djecu i postarati se da te odluke ne ostave nikakve negativne posljedice u dječijim životima", kaže Steven Allen, regionalni direktor UNICEF-a za srednju i istočnu Evropu i centralnu Aziju.

Sredinom januara ove godine, Vlada Hrvatske pokrenula je postupak o pomilovanju Fikreta Abdića, bivšeg direktora "Agrokomerca" iz Velike Kladuše i bivšeg člana Predsjedništva BiH, koji je u toj zemlji osuđen zbog ratnih zločina počinjenih u BiH.

On je iza rešetaka devet godina, a kaznu izdržava u zatvoru u Puli. Međutim, prema onome što je medijima izjavio Rifet Dolić, predsjednik DNZ-a i poslanik Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Fikret Abdić će odbiti pomilovanje.

"Meni je Fikret Abdić doslovno rekao: "Poslije svega što su mi uradili, meni milost hrvatske države ne treba". Inače, postoji velika mogućnost da Abdić uskoro bude pušten na slobodu i ja sumnjam da će se on politički aktivirati i angažovati, pogotovo što je politički osuđenik. Ako su sa njim željeli da se politički obračunaju, nisu smjeli rušiti "Agrokomerc" jer kada se uporedi život u Velikoj Kladuši u vrijeme dok je Abdić podizao tu kompaniju i sada, njega ljudi još više vole i poštuju", izjavio je Dolić koji jednom mjesečno posjećuje Abdića u zatvoru u Puli.

""Agrokomerc" koji je zapošljavao 13.000 radnika žrtva je političkog obračuna sa Abdićem, jer njegovim protivnicima nije odgovarala jaka kompanija. Alija Izetbegović i Stjepan Mesić su se dogovorili da mu se sudi u Hrvatskoj, nakon što je na njega izvršeno šest atentata. Bez obzira što je ušao u osmu deceniju života, Abdić se dobro drži, vitalan je i zdrav. Zatvorske dane provodi u čitanju, sam sebi priprema hranu, prima posjete, a iz principijelnih razloga ne koristi pravo da određene vikende provede izvan zatvora", kazao je Dolić i dodao da očekuje da Sud u Strazburu u najskorije vrijeme presudi u korist dioničara "Agrokomerca" kako bi im firma bila vraćena.

Urugvajski napadač Diego Forlan izabran je za najboljeg fudbalera na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi na kome su titulu prvaka osvojili Španci.

Forlan je bio najbolji igrač i strijelac Urugvaja koji je u utakmici za treće mjesto izgubio 3:2 protiv Njemačke.

Uz Thomasa Mullera (Njemačka), Davida Villu (Španija), Wesleya Sneijdera (Holandija), Diego Forlan je ujedno i najbolji strijelac Svjetskog prvenstva sa pet pogodaka.

Za najboljeg mladog igrača proglašen je Thomas Muller iz Njemačke, dok je Španac Iker Casillas najbolji golman.

To što ste stari ili mladi, u romantičnoj vezi ili ne ili to što živite u blizini bliskih prijatelja i porodice ne igra ulogu u tome hoćete li se osjećati usamljeno ili ne. Usamljenost je stvar subjektivne procjene.

Neki ljudi uživaju u samoći, ali istraživanja sa Univerziteta Arizona pokazuju da su istinski osjećaji usamljenosti povezani sa percepcijom i mogu imati ozbiljnih posljedica po zdravlje.

Dva istraživanja provedena na spomenutom univerzitetu pokazuju, naime, da velik broj prijatelja ne mora nužno poništiti osjećaje izgubljenosti, jada i samoće što znači da je usamljenost stvar percepcije.

Zapravo brojnost naših međuljudskih kontakta ne utiče na osjećaj usamljenosti, ma koliko prijatelja na Facebooku imali. Jake emocionalne veze bitne su za osjećaj povezanosti sa drugima dok površne mogu samo rezultirati osjećajem odvojenosti i usamljenosti, a ovo se može negativno odraziti i na zdravstveno stanje.